Banke vs. poduzetnici: Kad banka uzme trećinu avansa za osiguranje kredita

Odnos banaka i malih i srednjih poduzeća je takav da jedni pored drugih prolaze bez dodirnih točaka. Poduzetnici su orijentirani na projekte, a bankari na kolaterale i na prekomjerno traženje sigurnosti od malih i srednjih poduzeća, slikovito je Zoran Šimunić, direktor poduzeća Naše klasje opisao odnos financijske industrije i realnog sektora, što je bila središnja tema današnje konferencije Dan hrvatskih financijskih institucija.

Šimunić je kazao i kako banke mijenjaju odnos prema klijentima i prepoznaju one koje vrijedi podržati.

"Međutim, još uvijek vlada nepovjerenje, pa se stječe dojam da u poduzetništvu nema projekata, što nije točno", rekao je Šimunić pojasnivši da je nepovjerenje posljedica toga što se ne provode zakoni o rokovima plaćanja.

Niti jedna vlada do sada nije se sankcionirala neplaćanje u rokovima, što poduzetnike dovodi u situaciju da ne mogu upravljati novčanim tokovima. "Dakle, mi kao poduzetnici uopće ne možemo upravljati svojim biznisom", upozorio je Šimunić.

Tehnika: Banke neopravdano stroge

Drugačije iskustvo s bankarskim sektorom iznio je Zlatko Sirovec, glavni direktor Tehnike, koji je naglasio da su banke pooštrile sve uvjete prema građevinskim tvrtkama.

Razlog takvog ponašanja banaka krije se u nenaplativim kreditima, kojih je najviše upravo u građevinskom sektoru. No, problem, prema viđenju Sirovca, proizlazi i iz toga što banke ne poznaju taj sektor i što su previsoko postavile kolaterale.

"Mojoj tvrtki se dogodilo da smo dobili avans za ugovoreni posao, a banka nam je odmah uzela trećinu tih sredstava kao osiguranje. To je posve neopravdano jer u 20 godina našeg poslovanja na prste jedne ruke mogu nabrojiti kada su nam protestirane garancije, a njih smo mi platili, a ne banke", rekao je Sirovec pojasnivši da sada hrvatske građevinske tvrtke, kada uvoze iz EU, sve moraju platiti avansno.

"Bez adekvatne pratnje banke, mi ne možemo poslovati", zaključio je Sirovec podsjetivši da je većina građevinskih tvrtki u razdoblju od 2009. do 2016. završila u predstečaju ili stečaju. Upozorio je i kako predstečajne nagodbe nisu napravile ništa dobro jer su loše tvrtke kroz predstečajne postupke vraćene na tržište na kojem i dalje rade nered.

Loši krediti sada su problem poduzeća

Viceguverner Damir Odak, opisujući stajalište bankarskog sektora, rekao je kako loši krediti više nisu problem za banke, ali jesu za gospodarstvo. Banke su, naime, tijekom pretekle dvije godine značajno očistile svoje portfelje od teško naplativih ili nenaplativih kredita (NPL).

"Ako sada i otpišu sve NPL-ove, što se neće dogoditi, banke su dovoljno kapitalizirane da ispune sve zahtjeve regulatora, ali poduzeća još uvijek moraju vratiti taj dug. Dakle, teško naplativi i nenaplativi krediti se moraju riješiti u gospodarstvu", izjavio je Odak.

Hrvoje Stojić, voditelj Ekonomskih istraživanja Addiko banke, kaže da su banke pojačale aktivnosti u prodaji, a manje u restrukturiranju NPL-a. Očekuje se, međutim, da će udjel loših kredita u ukupnim kreditima padati s gospodarskim rastom, što bi, uz očekivano dizanje kreditnog rejtinga na investicijsku razinu, trebalo dovesti do snižavanja kamatnih stopa.

Banke mogu ponuditi do 100 milijardi kuna kredita

Banke očekuju puno veće kreditiranje u 2018. godini. Prema informacijama viceguvernera Odaka, banke bez problema mogu kreirati između 70 i 100 milijardi kuna kredita stanovništvu i poduzećima.

Restrukturiranje Agrokora ipak je usporilo potražnju poduzetnika za kreditima u ovoj godini, priznao je Stojić istaknuvši kao pozitivno u cijeloj toj priči da raste potražnja za investicijskim kreditima, a smanjuje se za radni kapital.

Stojić je kazao kako će se to vidjeti i u rastu robnog izvoza. "Već do kraja ove godine očekujem da će prihod od robnog izvoza premašiti prihode od turizma, što je za Hrvatsku izuzetno važna vijest", naglasio je Stojić.

Konferenciju Dan hrvatskih financijskih institucija organizirali su Ekonomski fakultet u Zagrebu i HGK čiji je predsjednik Luka Burilovć kazao kako u Komori očekuju da će se  za dvije godine dosegnuti predkrizna razina gospodarske aktivnosti.

"Naš aktualni rast BDP-a u znatnoj se mjeri temelji na povećanome izvozu roba i usluga. Ostvaruje se u uvjetima smanjivanja ukupnoga vanjskog duga, stagniranja javnoga duga i još uvijek niske kreditne aktivnosti poslovnih banaka. Stoga povećana kreditna aktivnost može dati dodatni impuls poželjnom i potrebnom dinamiziranju rasta BDP-a", zaključio je Burilović.

© AUTORSKO PRAVO NOVAC ZA SVE 2017. RAZVOJ I DIZAJN MEDIA4WIN D.O.O.

Search