Zbog licenciranja računovođe bi mogle udvostručiti cijene svojih usluga

Inicijativa profesionalnih računovođa skuplja potpise za ukidanje odredbi Zakona o računovodstvu koje predviđaju obvezno licenciranje računovođa. U tome ih snažno podržavaju HOK i HUP. Kako neslužbeno saznajemo, Ministarstvo gospodarstva podržava inicijativu računovođa, ali se ukidanju licenci protivi Ministarstvo financija.

Licenciranje računovođa, koje bi se trebalo početi provoditi 1. siječnja 2019., ostalim malim poduzetnicima bi moglo predstavljati neizdrživ teret - cijene računovodstvenih usluga mogle bi se i udvostručiti!

Procjenjuje se također da bi uvođenje licenci moglo ugasiti svaki drugi mali računovodstveni servis kojeg vode obrtnici i mikropoduzetnici.

To su samo neki od razloga zbog kojih su računovođe okupljeni u Inicijativi profesionalnih računovođa pokrenuli peticiju za ukidanje odredbi Zakona o računovodstvu, zbog kojih bi od 2019. mogle biti uvedene licence za računovođe.

Troškovi licenciranja i do 30 tisuća kuna

"Troškovi licenciranja računovođa povećali bi cijene njihovih usluga i također bi se troškovi parafiskalnih nameta za članarine, obavezne edukacije i sl. prevalili na poduzetnike, što bi dodatno otežalo njihov položaj te imalo negativan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo. Posebice bi poguban utjecaj bio na mikro i male poduzetnike", ističe se u peticiji.

Vesna Varšava, vlasnica knjigovodstvenog servisa Solventa i jedna od inicijatorica potpisivanja peticije, kazala nam je kako troškovi licenciranja nisu još poznati. Neslužbeno se govori o 30.000 kuna.

"No, osim samih licenci, tu su i troškovi ostalih parafiskalnih nameta koji su planirani uz licencu, kao što su obvezno članstvo u komori, odabrane edukacije i seminari koji bi trebali biti obvezni i na kojima bi se skupljali bodovi za zadržavanje licence", dodaje Varšava.

Moguć rast cijena od 50 do čak sto posto

Zbog svih tih uvjeta usluge računovodstvenih servisa bi mogle poskupiti. Prema procjeni Varšave, cijene bi mogle porasti od 50 do sto posto, ovisno o veličini samog servisa i koliko će njega ti troškovi opteretiti. Naglašava kako mali servisi uz sve nametnute obveze neće moći pružati dosad uobičajene dodatne usluge kao što su kadrovske evidencije, prijave / odjave radnika, plaćanje računa, pomoć oko postavki fiskalizacije ili  računovodstvenih programa.

Na pitanje koliko bi se računovodstvenih servisa moglo zatvoriti, ukoliko se provedu predloženi uvjeti za licenciranje, Varšava kaže kako je  teško napraviti točnu procjenu bez konkretnih statističkih podataka.

"Ipak, procjenjujem da bi se polovica mikro poduzetnika mogla naći u problemu i biti primorana zatvoriti svoj obrt ili tvrtku, poglavito obrtnici koji rade sami - njima bi bio problem osim financijske prirode naći i vrijeme za pohađanje pripremne edukacije za polaganje ispita, te odlazak na obvezne edukativne seminare. Oni se obično educiraju sami čitajući stručnu literaturu te uz pretplate na stručne časopise imaju na raspolaganju i pomoć savjetnika", rekla nam je Varšava.

covjece ne ljuti se pb

HUP i HOK protiv licenciranja

Inicijativu profesionalnih računovođa podržavaju i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Hrvatska obrtnička komora (HOK) koja je od ministarstava financija te gospodarstva, poduzetništva i obrta zatražila ukidanje spornih odredbi Zakona o računovodstvu.

U HOK-u ističu da sloboda tržišta i tržišnog natjecanja omogućava profiliranje struke i da bi ono predloženom regulacijom samo bilo ograničeno.

Anny Brusić, direktorica HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika, ističe kako su računovodstvene usluge jedna od rijetkih poslovnih aktivnosti koje se u Hrvatskoj mogu pokrenuti bez puno administrativnih zapreka, licenci i troškova.

"To je jako važno jer osobama koje znaju taj posao otvara mogućnost da pokrenu vlastiti biznis. Osim toga, Europska unija neprestano i snažno sugerira Hrvatskoj da dodatno ne normira one rijetke djelatnosti koje još nisu licencirane. I treće, inicijativa je možda krenula od institucije koja zbog smanjenja obima svojeg posla predlaže licenciranje djelatnosti koja nije uopće u njihovoj nadležnosti, jer pruža mogućnost zarade od edukacija, ispita i licenci", primjećuje Brusić.

Naglašava da računovođe mikropoduzetnici najviše pružaju usluge drugim mikropoduzetnicima, "a logično bi bilo, da ako se uvedu licence, da će i oni poskupiti svoje usluge drugim poduzetnicima. Dakle, to bi bio trošak za sve poduzetnike, osim za instituciju koja bi zarađivala na tome."

Hrvatska revizorska komora u sukobu interesa?

Varšava otkriva i kako je u polaznim tezama radne skupine koju predvodi komora revizora predviđeno uvođenje licenci za sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju računovodstvene poslove.

"Licenca bi automatski bila priznata revizorima i poreznim savjetnicima (bez polaganja!), a u slučaju računovođa postupak licenciranja bi se primjenjivao na postojeće i novoosnovane pravne osobe. Također, samo bi licencirani računovođe mogli potpisivati financijska izvješća na koja bi upisivali dobiveni broj iz registra. Upis i brisanje iz registra bi bili vezani uz plaćanje članarine i stručno usavršavanje, što su ništa drugo nego parafiskalni nameti", smatra Varšava.

Obrtnička komora predlaže da ona u ime svojih članova obrtnika predstavlja stavove računovođa, a ne Hrvatska revizorska komora. "Sudjelovanje Hrvatske revizorske komore u Radnoj skupini može biti potencijalni sukob interesa koji bi mogao ugroziti neovisnost financijskog izvještavanja", zaključuju u HOK-u.

Kako Novac za sve neslužbeno saznaje, Ministarstvo gospodarstva podržava inicijativu računovođa i zahtjeve HOK-a i HUP-a, ali se ukidanju licenci protivi Ministarstvo financija.

© AUTORSKO PRAVO NOVAC ZA SVE 2017. RAZVOJ I DIZAJN MEDIA4WIN D.O.O.

Search