OPG Matulić: Izvrsnost donosi nagrade i kupce

Ana i Krsto Matulić, vlasnici OPG-a na otoku Pašmanu, prvi su i zasad jedini mali proizvođači iz Hrvatske koji se mogu pohvaliti nagradom Međunarodnog instituta za okus i kvalitetu (International Taste & Quality Institute).

Nagradu, Superior Taste Awards, osvojili su u svibnju ove godine za svoj ljuti umak Pašmanero, otočki proizvod koji je sve samo ne tradicionalan (tko bi očekivao umak od chilli papričica uzgojenih na srednjojadranskom otoku?) i iza kojeg stoji za hrvatske prilike neuobičajena poslovna filozofija.

OPG Matulić zaista je vrlo mali ako ga se mjeri uobičajenim kriterijima kao što su prihodi ili broj zaposlenih - zapošljava tek dvoje ljudi, vlasnike Anu i Krstu – ali ističe se usmjerenošću na izvrsnost, inovativnosti i održivost poslovanja. Razvija dvije linije proizvoda: kozmetičku za koju je zadužena Ana i prehrambenu koju razvija Krsto.

Njih dvoje svoje OPG su osnovali 2014., uzgajaju masline, smokve i chili papričice,  smilje, gospinu travu, origano... Počeli su s proizvodnjom sapuna od maslinovog ulja, što su proširili na kreme, šampone, sapune, sprejeve za tijelo i kosu, ali i začine pod brendom Pašmanero - ljuti umak, Pašman libre - aceto od smokove, aromatiziranu sol i ulje.

krsto matulic

Početničko lutanje

Ana se prirodnom kozmetikom počela baviti i prije osnivanja OPG-a, a Krsto je svoju liniju autohtonih prehrambenih proizvoda počeo razvijati s Pašmanskom kvasinom. Danas za 20 svojih proizvoda imaju oznaku Hrvatski otočki proizvod (HOP). U početku bilo je i lutanja. Krenuli su s mariniranom ribom i napravili dobre proizvode koji su bili zapaženi na tržištu, ali su od toga odustali jer su zaključili da im se to neće isplatiti, prije svega zbog uvjeta koje nameću propisi. Za preradu ribe potrebno je, između ostalog, registrirati obrt, što oni, kažu, nisu htjeli zbog složenijih i skupljih uvjeta poslovanja.

"Uvjeti za preradu ribe su takvi kakvi jesu, a kako smo od početka odlučili poslovati isključivo u zakonskim okvirima, odluku da ne idemo dalje s tim poslom donijeli smo samo zato što smo procijenili da nama to neće biti isplativo", kaže Ana, a Krsto dodaje kako svoj biznis razvijaju bez korištenja kredita i poticaja, isključivo vlastitim sredstvima i iz organskog rasta.  

krsto i chilli

Ekonomija poticaja je loša

"Protiv sam poticaja bilo koje vrste jer oni u Hrvatskoj samo cure kao pijesak kroz prste, a ja želim živjeti od svog rada", kategoričan je Krsto.

Priča kako OPG-ovi sada niču na sve strane, manji dio zaista zbog proizvodnje, a većina ipak zbog poticaja: "Pitanje je gdje odlaze svi ti novci jer ako netko dobije sto tisuća kuna poticaja, a sljedeće godine na računu nema ni kune prometa, o čemu se tu radi."

"Pristup prema poljoprivredi i proizvodnji se banalizira. Recimo, uz mnoštvo radionica o povlačenju poticaja nema niti jedne o kulturama. Što će nam poticaji ako ne znamo što ćemo proizvoditi?", pripovijeda Krsto koji se zapravo svime time previše ne zamara. On i Ana idu svojim putem, pa tako pažljivo važu i koliko će i kojim tempom rasti. Zasad ostaju prvi odluci da proizvode vrhunske proizvode limitirane serije i od toga što proizvedu pristojno žive. Proizvodnju su povećali oko 15 do 20 posto u odnosu na lani, prije nego što su dobili nagradu za Pašmanero, i zasad nemaju ambicija za agresivniji rast.

Ulaganje u obrazovanje

Kažu kako nisu spremni za ozbiljnije povećanje proizvodnje, zapošljavanja i pretvaranje svoje "home made" proizvodnje u "ozbiljniji, industrijski biznis". "Potražnja za našim proizvodima stalno raste, ali ne toliko da bismo Ana i ja mogli razmišljati o osnivanju neke tvornice. Barem je zasad tako", kaže Krsto.

Pa čemu onda izlaganje međunarodnoj procijeni i trka za nagradama? "Htio sam da mi netko priznat kaže da je moj proizvod dobar", jednostavno će Krsto. I on i Ana neprestano ističu koliko im je važna kvaliteta njihovih proizvoda i koliko ulažu u vlastito obrazovanje neophodno da bi dostigli željenu razinu kvalitete. Ana je tako lani bila na edukaciji u jednom francuskom ateljeu koji promiče tzv. slow cosmetic, relativno novi pokret u proizvodnji prirodne i ekološke kozmetike koji je krenuo iz Belgije, a koji je u Hrvatskoj gotovo nepoznat.

ana matulic 800 600

"To je najbolje što mi se moglo dogoditi u životu", kaže Ana, inače diplomirana profesorica francuskog i talijanskog jezika, koja se u Francuskoj usavršavala uz još dvije Švicarke i jednu Francuskinju. Polaznica je malo jer se radi intenzivno i koncentrirano, a Ana je na edukaciji dobila ideju za svoju najprodavaniju kremu od smilja.

Inoviranje tradicionalnih receptura

Za sve svoje kozmetičke proizvode koristi ili vlastite sirovine (maslinovo ulje, smilje), ili ih nabavlja od svojih prijatelja, vlasnika OPG-a Simičić Filip s otočića Rave koji imaju destileriju eteričnih ulja i hidrolata. Od njih Matulići kupuju sirovinu koju sami nemaju, a ono što ne mogu nabaviti u svom arhipelagu – i Pašman i Rava bogati su aromatičnim i ljekovitim biljem - kupuju od svjetski provjerenih proizvođača. To se odražava i na cijenu, ali i na način prodaje koji su Matulići organizirali osim na kućnom pragu i preko malobrojnih, provjerenih dućana prirodne kozmetike duž Jadrana, opet najčešće na otocima, i u Zagrebu.

"Naši proizvodi su nastali po domaćoj recepturi, ali smo primijenili i inovacije i time dobili zanimljive artikle koji se ne mogu pronaći baš svugdje i upravo zato imamo veliki broj zadovoljnih kupaca koji uživaju u našim domaćim proizvodima", kaže Ana koja je i sama dobitnica nekoliko domaćih nagrada za svoje kozmetičke proizvode.

krsto i ana matulic3

Ništa bez brendiranja

Na veleprodaju ne računaju, dijelom zato što žele zadržati kvalitetu prirodnih i ekološki proizvedenih proizvoda u malim serijama, a dijelom zbog propisa koje različiti oblici i tipovi proizvodnje moraju zadovoljavati. Kao OPG podliježu, naime, ipak nešto blažim propisima u proizvodnji i certificiranju proizvoda. Jedan od uvjeta za oznaku HOP-a je analiziranje proizvoda svake tri godine, ali Ana kaže da oni zbog sebe analize rade češće, osobito kada stavljaju nove proizvode na tržište.

Važan element njihovog poslovnog uspjeha je i brendiranje proizvoda, na čemu mnogo rade i u tome imaju podršku Zadarske županije koja im je pokrila i polovicu troškova vezanih uz prijavu na natječaj Međunarodnog instituta za okus i kvalitetu. Participacija za testiranje proizvoda na tom natječaju stoji oko tisuću eura (na natječaju se testira oko 2000 uzoraka iz cijelog svijeta), ocjenu donosi 65  europskih chefova i, kako kaže Krsto, nije to tako teško, "ali treba se imati dobar proizvod, usuditi se i po cijenu da se padne".

Ljuti umak Pašmanero osvojio je u svim segmentima više od 70 posto pozitivnih ocjena, a za vizualni identitet kojeg potpisuje Hand Dizajn Studio čak 84,2 posto bodova. Ukupni zbroj bio je 78,8 posto, čime je Matulić zaslužio zlatnu zvjezdicu. Ideju za uzgoj chilli papričica Matulići su dobili nakon putovanja na Šri Lanku (putovanja su jedna od ljubavi Matulića koji na svakom putu, kažu, dobe neku novu ideju), nabavili su sjemenke iz raznih zemalja i krenuli sa svega sto sadnica. Danas imaju više od 500 sadnica 28 vrsta papričica.

uzgoj chillia

Navodnjavanje problem svuda, ne samo na otocima

"Tlo i klima za njihov uzgoj na Pašmanu su idealni i jedini problem je navodnjavanje, ali ono je problem u cijeloj Hrvatskoj, a ne samo na otoku", kaže nam Krsto i pojašnjava da država u tome nimalo ne olakšava poljoprivrednicima jer cisternu za vodu tretira kao građevinski objekt, što zbog potrebne dokumentacije i nameta njezinu gradnju pretvara u ozbiljnu investiciju, često nedostižnu početnicima.

Umjesto da investiraju u gradnju jednog takvog objekta, Matulići su novac usmjerili na vlastito usavršavanje, razvoj novih proizvoda i njihovo brendiranje, pa tako već treću godinu organiziraju i ljetni festival Pašmanero, događaj koji je u svoj kalendar uvrstila i lokalna turistička zajednica.

© AUTORSKO PRAVO NOVAC ZA SVE 2017. RAZVOJ I DIZAJN MEDIA4WIN D.O.O.

Search