E-glas: Nakon komunikatora kojim se upravlja očima, razvijamo čitač misli

Nakon što je Nenad Bakić preuzeo desetpostotni udjel u vlasništvu, E-glas svoj razvoj sve više financira vlastitim sredstvima i sprema se na snažniji iskorak na vanjska tržišta.

Riječka visokotehnološka tvrtka E-glas i njezin osnivač i direktor Miroslav Vrankić nakon gotovo osam godina poslovanja postali su vrlo prepoznatljivi na tržištu po raznim elektroničkim sustavima koji korisnicima olakšavaju komunikaciju: od sustava koji omogućuju da se pomoću glasovnih naredbi upravlja vlastitim domom pa do raznih komunikatora koji olakšavaju život invalidnim osobama.

Radi se o setu takvih uređaja, od onih jednostavnijih koji govor generiraju pritiskom tipke, pa do vrlo složenih koji omogućavaju generiranje govora pomoću upravljanja očima (naredbe se daju pogledom) i koji su optimirani za osobe s cerebralnom paralizom, mišićnom distrofijom, multiplom sklerozom ili sustave koji uključuju glasovno upravljanje TV-om, svjetlom, otključavanjem / zaključavanjem vrata, web preglednikom, mogućnost pozivanja te primanja telefonskih poziva pomoću glasovnih zapovjedi...

Najnoviji projekt, "Komunikacija mislima za osobe s invaliditetom",  je stvaranje pomagala za komunikaciju koji se temelji na analizi moždanih signala pacijenta. Taj komunikator, nevjerojatnih mogućnosti, sastoji se od modernog EEG uređaja i originalnog softvera koji analizira dobiveni EEG signal, a namijenjen je pacijentima koji zbog stupnja invaliditeta ni na koji način ne mogu komunicirati sa svojom okolinom.

Projekt je prije godinu dana inicirao Miroslav Vrankić, a osim njega u projektnom timu su Saša Vlahinić, predstojnik Zavoda za automatiku i elektroniku riječkog Tehničkog fakulteta, doktoranti Guruprasad Madhale Jadav, Ivan Markovinović i Luka Batistić, te prof.dr.sc. Marijan Palmović s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.

vrankic i suradnici 800 600                                              Foto: Novac za sve

Razvoj algoritma, "čitača misli", koji precizno tumači EEG signale vrlo je ambiciozni projekt u sklopu kojeg su znanstvenici morali raspoznati kroz koji se tip moždanih signala manifestiraju reakcije pacijenata na određeni tip glasovnih pitanja ili naredbi. Još uvijek je u testnoj fazi, a Vrankić kaže da će takav komunikator biti namijenjen prvenstveno bolnicama i specijalnim ustanovama koje rade s neurološkim pacijentima.

Bankovni krediti nisu za startupove

"Ulaganja u razvoj takvih proizvoda, prvenstveno softvera, su značajna, prije svega zbog troškova ljudi koji na njima rade tako da je rad programera u našim troškovima velika stavka", kaže Vrankić.

E-glas je školski primjer razvoja tehnoloških startupa i raznih modela financiranja razvoja poslovanja. Rast tvrtke obilježile su promjene u načinu financiranja i u vlasničkoj strukturi – uz većinski udjel Vrankića i nekoliko manjih investitora od kraja 2016. udjel od 10 posto ima poznati investitor Nenad Bakić. Danas svoj razvoj u sve većoj mjeri financira vlastitim sredstvima i sprema se na snažniji iskorak na vanjska tržišta.

"Od početka smo svoj razvoj pokušavali financirati na sve moguće načine, a bankovno financiranje u tim ranim fazama uopće nam nije bila opcija", pripovijeda Vrankić podsjećajući na onu poznatu: Kad novac trebaš, ne možeš ga dobiti, a kada ti više nije nužan, banke ga lako nude.

Od zaklade do crowdfundinga

U prvoj fazi razvoja i unaprjeđenja proizvoda, od 2009. do 2014., financiranje je bilo potpomognuto sredstvima Zaklade FIPRO (osnivač Zaklade je Tehnološko-inovacijski centar Rijeka) te mjerama za poticanje inovativnog poduzetništva koje je provodilo tadašnje Ministarstvo poduzetništva i obrta.

Iskoristili su i program Poduzetnički impuls iz kojeg su 2013. povukli 50 tisuća eura za komercijalizaciju inovacija, što im je omogućilo širenje na austrijsko i njemačko tržište. Najnoviji projekt razvijaju sredstvima Programa provjere inovativnog koncepta (PoC) za znanstvenike i istraživače agencije HAMAG – BICRO.

Sredstva su skupljali i crowdfundingom jer su željeli sustav Servus instalirati kod što većeg broja osobe s invaliditetom koji trebaju pomoć asistivne tehnologije. Cilj je bio prikupiti po 3.000 dolara za jednu osobu s teškim invaliditetom i tako joj osigurati kompletni Servus sustav, a korisnici su se birali prema stupnju invaliditeta i financijskim (ne)mogućnostima.

e glas2                                          Foto: Arhiva E-glasa

Pregovori s HZZO-om

"Dvostruko smo premašili ciljeve koje smo si postavili. To je za nas bilo dobro iskustvo, ne samo u financijskom smislu, već i zbog toga što je za nas čuo širi krug ljudi, što je utjecalo na našu vidljivost", prisjeća se Vrankić i kao najveću vrijednost akcije ističe to što su u toj akciji Servus dobile dvije osobe.

Hrvatska vlada ne subvencionira asistivnu tehnologiju, a osobe s invaliditetom često su u lošoj financijskoj situaciji i ne mogu su lako priuštiti proizvode koji koštaju od 10.000 do 20.000 kuna. Cijena ovisi o broju funkcija koje pomagalo ima, pa E-Glas pregovara s HZZO-om da financira TOBII, komunikator koji teško invalidnim osobama omogućuje komunikaciju pomoću pogleda (kada pogledate neku riječ na ekranu, uređaj tu riječ izgovori).

Potraga za investitorima

E-glas, koji je prošlu godinu završio s oko milijun kuna prihoda, investitore je tražio i u inozemstvu, imao je i nekih uspjeha, ali pokazalo se da je to težak i mukotrpan posao, prije svega zato što se inozemni investitori teško odlučuju na ulaganja u tvrtke sa sjedištem u Hrvatskoj.

"Nije toliko problem pronaći inozemne investitore, ali ih je teško nagovoriti da investiraju u tvrtku koja ima sjedište u Hrvatskoj jer ne poznaju naše financijske okolnosti i naše zakone. Lakše se odlučuju kada se tvrtka registrira izvan Hrvatske", kazao nam je Vrankić koji se naposljetku odlučio na drugačiji model prikupljanja kapitala.

U studenom 2014. investitor u E-glas postao je Nenad Bakić i to putem modela konvertibilnog zajma. Riječ je o rjeđe korištenoj metodi ulaganja u kojoj je Bakić E-glasu dao kratkoročni zajam, a onda ga prije pola godine preračunao u vlasnički udio, s ciljem da E-glas postane konkurentniji na međunarodnom tržištu.

"Sada razvoj financirmo uglavnom vlastitim sredstvima", komentira Vrankić. Dodaje da do sada nisu imali nekih velikih prekretnica u poslovanju. "Možda najveću razliku vidim u poslovnim procesima. U fazi startupa poslovne procese smo rješavali u hodu, ad hoc, a onda sam shvatio da se ključ krije baš u ovladavanju poslovnim procesima. Jednostavno, treba ih posložiti, uhodati stvari jer se onda i problemi lakše rješavaju", sagledava Vrankić izazove kroz koje je prolazio od trenutka osnivanja poduzeća.

Okretanje izvozu

E-glas je i danas mikro poduzeće koje poslovanje temelji na suradnji s vanjskim stručnim suradnicima, mahom programerima. "Kombinacija manjeg broja stalno zaposlenih i angažman vanjskih suradnika do sada nam se pokazala najisplativijom", tumači Vrankić.

Ambicije su, međutim, puno veće. Trenutno na vanjskim tržištima ostvaruju oko 20 posto prihoda, a cilj im je dostići 60 posto prihoda na tržištima izvan Hrvatske. Osim stabilnijeg poslovanja tomu bi moglo pomoći i nekoliko međunarodnih priznanja, uključujući i ono od prije godine i pol kada su varšavska fondacija Res Publica, Višegradski fond, Google i Financial Times Vrankića prepoznali kao jednog od sto pokretača promjena u Srednjoj i Istočnoj Europi.

© AUTORSKO PRAVO NOVAC ZA SVE 2017. RAZVOJ I DIZAJN MEDIA4WIN D.O.O.

Search