Svakom drugom dužniku prijeti rast kreditne rate?

Oko 50 posto dužnika ima kredite vezane uz Euribor i njima bi u dogledno vrijeme mogli porasti anuiteti, izjavio je financijski savjetnik Vjeko Peretić za Jutarnji list. Preporučuje da oni koji to mogu refinanciraju kredite u one vezane uz NRS ili po fiksnoj kamatnoj stopi.

"Vjerojatni rast Euribora povisit će mjesečne anuitete svima kojima je promjenjivi dio kamate vezan uz tu referentnu stopu. Takvih je oko 50 posto, za razliku od onih kojima kamata ovisi o domaćoj Nacionalnoj referentnoj kamatnoj stopi (NRS), za koju se ne očekuje toliki porast kada sve kamate u okruženju počnu rasti. Veće banke, predvidjevši upravo ovakav scenarij, već godinama vežu kamatne stope uz NRS", kazao je Peretić.

Peretić preporučuje da oni koji to mogu refinanciraju kredite u one vezane uz NRS ili po fiksnoj kamatnoj stopi.

Fiksiranje kamata: Koliko košta miran san?

Podsjećamo, slovenske banke procjenjuju da će Euribor, referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na europskom međubankarskom tržištu za valutu euro (EUR) u srednjem roku porasti čak za 1,75 posto. Budući da će rast referentne stope dovesti i do rasta kamatnih stopa na kredite, banke u Sloveniji počele su zaoštravati uvjete za odobravanje stambenih i potrošačkih kredita.

Slovenske banke takve zajmove više ne odobravaju na osnovu trenutne kreditne sposobnosti komitenta, nego procjenjuju hoće li klijent u budućnosti moći otplaćivati kredit.

I u Hrvatskoj stroži uvjeti, ali iz drugih razloga

Hrvatski bankari rast kamatnih stopa kod kredita vezanih uz EURIBOR (krediti vezani uz euro) ne očekuje još neko vrijeme, dok za kredite kod kojih je promjenjiv parametar Nacionalna referentna kamatna stopa (kunski krediti) očekuje daljnji pad kamata, o čemu možete više pročitati ovdje: Slovenske banke najavile rast kamata. Što mogu očekivati hrvatski dužnici?

Pa ipak, i domaće banke prilikom izračuna kreditne sposobnosti klijenata uzimaju u obzir moguću promjenu referentne kamatne stope u budućnosti. Ako se radi o kreditu vezanom uz valutnu klauzulu, u izračun kreditne sposobnosti uključuje se i rizik od moguće promjene tečaja, pojasnili su Jutarnjem listu u Erste banci.

Nevezano uz kretanje referentnih kamatnih stopa banke su početkom godine znatno pooštrile uvjete kreditiranja. Razlog su izmjene Ovršnog zakona prema kojima se ne može ovršiti više od trećine prosječne neto plaće, o čemu više možete pročitati u tekstu Banke postrožile kriterije za odobravanje kredita, HNB objasnio zašto.

Računice bankara govore da ako je plaća klijenta manja od prosječne, od ovrhe mu je zaštićen iznos od tri četvrtine plaće, ali ne više od dvije trećine prosječne plaće. Primjerice, ako mjesečno prima 5.200 kuna, onda mu je od ovrhe zaštićeno tri četvrtine, ili 3.900 kuna, pa iznos koji se smatra slobodnim za mjesečnu obvezu po kreditu iznosi samo 1.300 kuna. No, ako mu je plaća 5.950 kuna, onda mu je od ovrhe zaštićeno dvije trećine primanja, ili 3.972 kune, pa mu za otplatu kredita mjesečno ostaje 1.978 kuna, piše Jutarnji.

© AUTORSKO PRAVO NOVAC ZA SVE 2017. RAZVOJ I DIZAJN MEDIA4WIN D.O.O.

Search