Slovenske banke najavile rast kamata. Što mogu očekivati hrvatski dužnici?

Zbog očekivanog rasta kamata slovenske su banke zaoštrile uvjete kreditiranja. Kako bi izbjegao ponavljanje slučaja 'švicarac', HNB je u rujnu prošle godine bankama dao preporuke za smanjenje kamatnog rizika, ali one za banke nisu obvezujuće. U Hrvatskoj je čak 81 posto stambenih kredita i 67 posto ukupnih kredita stanovništvu ugovoreno s promjenjivom kamatnom stopom, dobar dio njih vezan je uz kretanje EURIBOR-a za kojeg slovenske banke očekuju znatan rast u srednjem roku.

Slovenske banke procjenjuju da će Euribor, referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na europskom međubankarskom tržištu za valutu euro (EUR) u srednjem roku porasti čak za 1,75 posto. Budući da će rast referentne stope dovesti i do rasta kamatnih stopa na kredite, banke u Sloveniji počele su zaoštravati uvjete za odobravanje stambenih i potrošačkih kredita, objavili su tamošnji mediji. Kako piše portal Siol.net, banke takve zajmove više ne odobravaju na osnovu trenutne kreditne sposobnosti komitenta, nego procjenjuju hoće li klijent u budućnosti moći otplaćivati kredit.

Hrvatski bankari i dalje najavljuju niske kamate

U Hrvatskoj iz bankarskih krugova se mogu čuti prognoze kako se kod kredita građanima kod koji je promjenjivi dio vezan uz EURIBOR (krediti vezani uz euro) rast kamatnih stopa ne očekuje još neko vrijeme, čak do godinu, dvije, dok se za kredite kod kojih je promjenjiv parametar Nacionalna referentna kamatna stopa (kunski krediti) očekuje daljnji pad kamata.

Domaće banke svoje prognoze temelje na ocjeni da Hrvatska u dogledno vrijeme ne treba očekivati pritisak iz inozemstva na rast kamatnih stopa, odnosno da će njihovo kretanje ponajprije ovisiti o domaćim gospodarskim izgledima i cijeni domaćeg izvora financiranja.

Upozorenje guvernera Vujčića

Guverner Boris Vujčić mnogo je oprezniji, pa je i u svojim javnim istupima krajem 2017. sve češće upozoravao kako se u EU polako normalizira monetarna politika te da se neke od središnjih banaka u tranzicijskim zemljama centralne i istočne Europe već počele dizati kamatne stope.

"Hrvatski građani mogu očekivati da će im u idućim mjesecima kamatne stope biti niže na stambene ili potrošačke kredite koji su vezani za referentne kamatne stope. Ali to neće trajati zauvijek", upozorio je guverner 27. prosinca.

euri

Foto: Pixabay

Na valu rasta potražnje za kunskim kreditima hrvatske su banke smanjile ponudu gotovinskih nenamjenskih i stambenih kredita vezanih uz euro, no rast EURIBOR-a mogao bi jako pogoditi stare dužnike, osobito one koji imaju stambene eurske kredite. U Hrvatskoj je čak 81 posto stambenih kredita i 67 posto ukupnih kredita stanovništvu ugovoreno s promjenjivom kamatnom stopom, a oko 90 posto kredita kućanstava nezaštićeno je i od valutnog rizika.

HNB je, pokušavajući izbjeći ponavljanje slučaja 'švicarac', u rujnu prošle godine između ostalog preporučio bankama i svim kreditnim institucijama koje izdaju kredite, da klijentima koji imaju ugovorene promjenjive kamatne stope što prije u pisanom obliku ponude ugovaranje fiksnih kamata te da im ne naplaćuju naknadu za prijevremenu otplatu. Ostale preporuke HNB-a možete pročitati ovdje, dok stav Udruge Franak o tim preporukama možete naći ovdje.

Banke preporuke HNB-a mogu, ali i ne moraju, poslušati, pa je dužnicima najbolje provjeriti uvjete u raznim bankama kako bi eventualno pronašli bolje uvjete kreditiranja. O tome kome se i pod kojim uvjetima isplati fiksiranje kamatnih stopa pisali smo ovdje.

Osim kamatnog prijeti i valutni rizik

I dok su slovenskim dužnicima eurski krediti nominirani u domaćoj valuti (euru), pa su izloženi "samo" kamatnom riziku, hrvatski potrošači moraju voditi računa i o valutnom riziku. Vlada i HNB uvođenje eura najavljuju za 2022. godinu, a na pitanje koje najviše muči građane – je li povoljnije imati kredit u kunama ili vezan uz euro – stručnjaci ne nude decidirane odgovore. Sve se svodi na općenite preporuke, kao što je ona da prilikom odlučivanja valja voditi računa na koliko dugo se uzima kredit te u kojem su trenutku postojeći krediti uzimani.

Najdugoročnije, stambene kredite vezane uz euro, u kojima kao referentni parametar koriste EURIBOR i s varijabilnim kamatnim stopama, trenutačno nude samo tri banke. Najnižu efektivnu kamatnu stopu (EKS), 4,2 posto, ima RBA. Nešto višu, 4,6 posto, nudi Erste banka, dok Banka Kovanica u ponudi takvih kredita ima EKS od 6,79 posto.

Ostale banke, kad je riječ o eurskim stambenim kreditima, nude ili one vezane uz Nacionalnu referentnu stopu ili uz fiksne kamate, a slično je i kod gotovinskih nenamjenskih kredita. Opet samo tri banke – Banka Kovanica, Erste i HPB – nude eurske kredite, s EURIBOR-om i varijabilnim kamatama. Najpovoljniji su kod Erste banke uz EKS od 6,93 posto, HBP računa EKS od 7,61 posto, dok Banka Kovanica nudi EKS od 8,97 posto.

© AUTORSKO PRAVO NOVAC ZA SVE 2017. RAZVOJ I DIZAJN MEDIA4WIN D.O.O.

Search