INTERVJU Goran Jeras, ZEF: Etičnu banku osnivamo po oprobanom receptu, akvizicijom

Zadruga za etično financiranje (ZEF) već gotovo dvije godine pokušava osnovati prvu etičnu banku u Hrvatskoj. S upraviteljem ZEF-a Goran Jerasom razgovarali smo o tome kada će i kako napokon osnovati etičnu banku, što će ona pružati svojim klijentima te o projektima koje zadruga već sada razvija i financira.

Zadruga za etično financiranje pažnju javnosti je možda najviše privukla pokušajima da u Hrvatskoj osnuje prvu etičnu banku. HNB je proljetos odbio izdati licencu za osnivanje banke, a vi ste najavili da neće odustati. U kojoj je fazi osnivanje banke? Koji model ste odabrali?

- Nakon odbijenice HNB-a razmotrili smo sve opcije koje su se kretale od preispitivanja odluke HNB-a i njezinog pobijanja pokretanjem spora pred Upravnim sudom ili podnošenja novog zahtjeva HNB-u, pa sve do preuzimanja postojeće financijske institucije u Hrvatskoj ili osnivanja banke u nekoj drugoj državi članici EU. Zahvaljujući tzv. EU passportingu banke s licencom u nekoj od članica mogu, naime, raditi u svim drugim državama članicama.

Razradili smo sve te scenarije i zaključili da je preuzimanje postojeće financijske institucije koja ima dozvolu za rad realna opcija, za što smo dobili podršku članova na Skupštini koja je bila održana 16. prosinca. Kod nas je to najuobičajeniji način ulaska na tržište koji su koristile i sve druge banke budući da u proteklih 20 godina nije izdana niti jedna nova licenca.

O kojoj je banci riječ?

- To još uvijek ne mogu otkriti jer razmatramo nekoliko opcija preuzimanja, a u svima njima smo u fazi pregovora. Zbog klauzula o povjerljivosti ne mogu govoriti o kojim se institucijama radi.

Imate li rokove za realizaciju preuzimanja banke?

- Rokovi su definirani samom voljom vlasnika postojećih institucija. Očekujemo da će se vrlo brzo, do kraja siječnja, znati rezultati pregovora, tako da bi najkasnije sredinom veljače mogli imati informaciju s kojom bi mogli izaći u javnost.

Koja je osnovna razlika između etične banke i ostalih poslovnih banaka? Zašto bi se građani ili poduzeća odlučivali na poslovanje s etičnom bankom?

- U odnosu na klasične komercijalne banke etične banke unose novi poslovni model koji prije svega proizlazi iz strukture vlasništva. Etične banke su u potpunom vlasništvu svojih klijenata, što automatski postavlja drugačije ciljeve poslovnog modela. Sama banka se ne orijentira na maksimizaciju vlastite profitabilnosti, prvenstveno zbog toga što bi ta profitabilnost dolazila na račun skupljih usluga samim vlasnicima, što naravno nema smisla.

Cilj etičnih banaka je imati stabilnu, malu maržu koja omogućava kontinuitet poslovanja s jedne strane, a s druge maksimizaciju kvalitetnih plasmana u razvojne projekte članova, klijenata etične banke. Ti plasmani trebaju istovremeno biti društveno, ekološki i financijski prihvatljivi.

Osim toga, etične banke imaju veliki emancipacijsku ulogu zato što ljudima omogućavaju da steknu kontrolu nad svojim sredstvima. Komercijalne banke raspolažu depozitima klijenata i te depozite koriste kao podlogu za kreditiranje projekata koje odobre uprave u skladu s voljom vlasnika banaka. U hrvatskom slučaju su to pretežno strani vlasnici. O tome bi se u javnosti trebalo više razgovarati jer odluke uprava i stranih vlasnika ne moraju biti u skladu s potrebama naših građana, poduzetnika, jedinica lokalne samouprave... Taj konflikt se kroz model etičnog bankarstva rješava.

Na praktičnom, operativnom nivou razlike se vide kroz niže kamatne stope etičnih banaka. Sva financiranja su prilagođenija potrebama klijenata, krediti su individualno dizajnirani i specificirani po potrebama klijenata. Razlike su i u strukturi kreditiranja. Većina kreditiranja komercijalnih banaka završava u potrošačkim nenamjenskim kreditima građana koji stvaraju dug, a ne novu vrijednost, dok kod etičnih banaka većina kreditiranja je usmjerena u poduzetništvo, zapošljavanje i stvaranje nove vrijednosti.

Osim toga, etične banke klijentima naplaćuju samo stvarne troškove. Npr., etične banke ne naplaćuju naknadu za vođenje računa ili izdavanje BON 2, potvrde koja se automatski generira iz sustava, a koje komercijalne banke često naplaćuju i do 200 kuna. Takvih neobjašnjivih troškova u etičnim bankama nema, što stvara povjerenje i omogućava niže, povoljnije usluge rada te kvalitetnije i bolje financiranje.

goran jeras febea

Hoće li poduzetnici ili građani morati biti članovi ZEF-a ako žele realizirati kredit?

- Da, i jedni i drugi će morati biti članovi zadruge, no članstvo je otvoreno, ne radi se o zatvorenom klubu. Svi koji prihvaćaju vrijednosti i načela etičnog bankarstva mogu pristupiti zadruzi. To je do sada učinilo gotovo 1.300 članova ZEF-a, od kojih je oko 450 poduzeća, od proizvođača krumpira do visokotehnoloških firmi.

Nakon učlanjenja u zadrugu dobije se pravo otvaranja računa i korištenja bankarskih usluga, međutim ne dobiva se samo financijska podrška, nego se kroz zadrugu, koja je odvojeni pravni entitet, dobiva poslovna mreža podrške koja može pružiti bilo koji tip usluga, od pomoći u izradi poslovnih planova do pravnih savjeta, informatičkih usluga, marketinga. To rezultira i nižim rizikom za banku jer ona zna da njezini članovi, klijenti imaju stručnu pomoć kadgod im je ona potrebna, što dovodi do vrlo niske stope nenaplaćenih kredita. Prema iskustvu europskih etičnih banaka stopa NPL-ova najčešće iznosi do dva posto.

Koje sektore i poduzeća ZEF podupire?

- Identificirali smo nekoliko sektora iznimnog prioriteta kao što su kvalitetna ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, zbrinjavanje otpada, sve što se odnosi na kružnu ekonomiju, industrijske sektore u kojima Hrvatska tradicionalno ima dobra znanja, kao što su elektroindustrija, drvna industrija, metalurgija, brodogradnja i slično. U fokusu su nam također IT i nove tehnologije koje daju dodanu vrijednost svim sektorima, te projekti društvenog poduzetništva koji su fokusirani na maksimalnu radnu integraciju i zapošljavanje, pa iako i uz niže profitne marže.

Fokusirani smo na mala i srednja poduzeća kojih u Hrvatskoj ima vrlo uspješnih i kvalitetnih, čak i u sektorima koji su percipirani kao problematični, ali su nedovoljno prepoznata u javnosti. Takvo je npr. brodogradilište Leda s Korčule koje razvija inovativna rješenja. Od većih i značajnih firmi u ZEF-u su RIZ odašiljači, tvornica alatnih strojeva Itas Prvomajska, proizvođač solarnih panela Solvis, Farmex...

Koliko sredstava ste do sada plasirali i u koliko projekata?

- Budući da još ne radimo kao kreditna institucija imamo ograničenja u plasmanu sredstava. Međutim, dosta smo napravili na međusobnom financiranju članova tako da smo povezali ljude koji žele ulagati u određene projekte s ljudima koji imaju te projekte. Tako je realizirano oko milijun eura međusobnih investicija. Često te investicije idu ili kroz tripartitni ugovor ili kroz ulaganje člana u zadrugu, a onda zadruga u ime člana ulaže dalje.

Osim toga imamo programe financiranja u ruralnom razvoju kroz koje smo plasirali oko dva milijuna kuna u obliku zajmova svojim članovima za konkretne aktivnosti. To možda izgleda malo, ali ZEF je trenutno najveći investitor u Hrvatskoj u ruralni prostor. Samo za usporedbu, za projekt mikro financiranja svih poduzetnika u Hrvatskoj HAMAG-BICRO ima oko 5 milijuna kuna.

Upravo smo pokrenuli i program financiranja društvenog poduzetništva u suradnji s partnerima iz federacije etičnih banaka. Radi se o pilot programu zajmova za društvene poduzetnike u inicijalnom iznosu od oko 175 tisuća eura.

Kako je ZEF organiziran?

- Članovi su podijeljeni na pravne i fizičke osobe koje su zasad grupirane u 10 regija, dok su poduzeća grupirana u 13 sekcija unutar kojih se poduzeća povezuju u svojevrstan klaster i identificiraju područja moguće suradnje kako bi više njih zajedno mogla napraviti proizvod više vrijednosti. Primjer toga je program održivih koncepata kampova u okviru kojeg smo povezali 10 poduzeća koja vlasnicima kampova mogu ponuditi rješenja po sistemu ključ u ruke, od led rasvjete, solarnog grijanja, foto-električnih panela, kompostiranja, uštede vode, desalinizacije, prijave na natječaje za financiranje iz EU fondova... Sve tvrtke uključene u projekt dobiju posao u paketu, ne mora ga svaka posebno tržiti i to je nešto što funkcionira odlično i što pokazuje snagu udruživanja.

Drugi primjer su razni natječaji na kojima manja poduzeća ne mogu konkurirati jer nemaju adekvatne reference. Međutim, ZEF ima reference svih svojih članova među kojima možemo stvoriti grupaciju u čije ime ZEF predaje ponudu na natječaj i tako im se bitno povećava šansa dobivanja posla.

© AUTORSKO PRAVO NOVAC ZA SVE 2017. RAZVOJ I DIZAJN MEDIA4WIN D.O.O.

Search